
Anou zartis, sportif, responsab lasosiasion ek sindika la Rénion, nou dénons le fermtur bann «zardin Manapany»Zoué ek se lavnir la lé troinportan é i dépassbann konsidérasion lokal ou politik.I konsern nout toutSa lé in sinbol mé ossi in shwa po lavnir.
Nout tout i koné Manapany po son ti paradi bordmer, son lespas vèr i ogard de lo, son téat natirel bordaz vakoa ek son bann gran baba banian: nout Ti coin Charmant
Apré avwar interdi lantré dann la kour dépi kek mwa, merkredi 7 oktob, la méri St Joseph la ordonn la konstruksion in mur béton po ferm a li po d’bon. Le tan Luc Donat té shant for minm,le sourir ek lospitalité navé dann se landrwa la,i sanm a nou lwin derièr.
Dépi 10 seminn, néna domoun i abit la minm i demann la méri, le drwa ét informé su kossa va ariv se zoli landrwa. Dovan zot kestion lézitim, la méri i pran pa le tan po prézant ofisielman é dovan tout domoun bann prozé zot néna po se lespas.
Kom répons, nou vwa ryink gro mashinn travo, bann gardyin privé ek klotur, barbelé ek griyaz.Nou demann publikman Mr Le mèr St Joseph, Mr Patrick Lebreton, rouv baro, ardonn nout tout le drwa rant dann se gayar landrwa, ek son boté sovaz, oussa bann fami, bann zanfan, bann muzisyin i retrouv a zot an pé dann bor bassin.
Se Landrwa oussa i trouv in ti zanimo unik dann mond: Gecko Vert de ManapanyNou invit tout la populasion la Rénion, poz zot siniatur dann pétision lansé par le «Collectif des usagers des jardins de Manapany»po demann la réouvertur le sit.
Nou lé an fas in shwapo nout sosiété demin: kontinié mèt béton partou, privatizlitoral dann dévlopman zinfrastriktir po domoun néna lé mwayin. Ou byin sinon sa, arèt ek sa,armèt in diskission an plas ek bann zabitan é permèt se landrwa artournkom li lété avan: in landrwa po rankont dot moun, in brasaz popilèr é kiltirel, ou sinpleman in landrwa oussa i giny pik niké trankilman.
Anon gard pli lwin nout boutné, angaz a noupo défann le «Ti coin charmant», sinbol nout viv ansanm isi la Rénion, nout rishess la nature ek tout la boté le sud sovaz.
Bravo à vous cela et vraiment nécessaire pour préserver la Réunion, si seulement la majorité des Réunionnais le comprendrait, mes j’ai confiance courage détermination et vive la Réunion.
J’aimeJ’aime
Ne lâchez rien la Réunion vous appartient elle est les racines de votre culture et la mère de tous les réunionnais.
J’aimeJ’aime
Mersi ZiléZon’zot la rouv nout zié
J’aimeJ’aime